Novosti kod zapošljavanja stranaca - sve na jednom mjestu

Dugo najavljivane izmjene i dopune Zakona o strancima Republike Hrvatske dana su 15. ožujka stupile na snagu. Zakon o strancima, koji je na snazi od 1.1.2021. godine, mijenjao se u manjoj mjeri tek krajem 2022. godine, a ovaj put radi se o značajnim promjenama. Za Vas smo saželi izmjene i dopune u ovom pregledu, s naglaskom na zapošljavanje državljana trećih zemalja.

Radna dozvola na tri godine, plava karta na četiri, sezonci do 9 mjeseci

Izmjena koja se najdulje i najnestrpljivije iščekivala, kako kod poslodavaca, tako i među radnicima, produljenje je maksimalnog roka trajanja dozvole za boravak i rad. Umjesto dosadašnjeg roka od jedne godine, popularne ‘radne dozvole’ sada mogu važiti i do tri godine. Osim toga, produljio se rok važenja sezonske dozvole sa šest na devet mjeseci te ‘Plave karte EU-a’ (obratite pozornost na novi naziv!) s dvije na čak četiri godine. Osim što će poslodavci i radnici lakše planirati svoje ciljeve zahvaljujući produljenom trajanju dozvola, očekuje se i golemo rasterećenje državnog aparata, poglavito od sljedeće godine kad se obave i posljednja produljenja dosad izdanih jednogodišnjih radnih dozvola.

Dozvole za boravak i rad će se, u načelu, izdavati sličnim postupcima kao i dosad. Podsjetimo, i dalje je potrebno podnijeti zahtjev za testom tržišta rada za zapošljavanje državljana trećih zemalja u nedeficitarnim zanimanjima, a potom putem aplikacije HZZ-a podnijeti i zahtjev za dozvolom za boravak i rad. Zahtjevi za produljenjem dozvola i dalje se podnose osobno i/ili poštom pri nadležnoj policijskoj postaji. Ono što se mijenja su, u prvom redu, uvjeti po kojima se radna dozvola može izdati.

Novi uvjeti za izdavanje dozvole boravka i rada

Poslodavac-pravna osoba mora zapošljavati barem jednu osobu na neodređeno i puno radno vrijeme iz RH/EGP/Švicarske tijekom godine dana koja prethodi podnošenju zahtjeva za radnom dozvolom, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Nadalje, mora ostvarivati minimalan mjesečni promet tijekom prethodnih šest mjeseci u visini od najmanje 10 000 EUR, a obrtnik-fizička osoba najmanje 15 000 EUR mjesečno. Poslodavac koji posluje sezonski mora imati minimalan promet u cijeloj prošloj sezoni u iznosu od najmanje 15 000 EUR. Ono što se otprije najavljivalo u pogledu poreznog duga, sada je i stupilo na snagu  poslodavac ne smije imati porezni dug ni po kojoj osnovi ako želi ishoditi radnu dozvolu. Osim toga, propisano je i da poslodavac s do 50 zaposlenika iz RH/EGP/Švicarske može ukupno podnijeti do 50 zahtjeva za radne dozvole za državljane trećih zemalja, dok poslodavac s 51-250 RH/EGP/švicarskih zaposlenika može podnijeti do 250 zahtjeva. Za one koji zapošljavaju više od 250 zasad nisu propisana ograničenja. Ujedno, primjenjivat će se i pravilo omjera zaposlenih RH/EGP/švicarskih državljana i onih iz trećih zemalja - za nedeficitarna zanimanja taj omjer je 1:6, odnosno zakonski 16% zaposlenika moraju činiti državljani RH/EGP/Švicarske, a za deficitarna 1:12, odnosno 8%. Važno je spomenuti i da poslodavci koji su grubo kršili odredbe Zakona o radu, uključujući nezakonito zapošljavanje, neće dobiti pozitivno mišljenje za izdavanje radnih dozvola.

Naša je preporuka da poslodavac najprije provjeri zadovoljava li sve navedene uvjete, a tek zatim pristupi selekciji svojih budućih radnika te se dobro pripremi na podnošenje zahtjeva za radnim dozvolama. Potrebno je dokazati iskustvo, kompetencije, razinu obrazovanja i sve ostale uvjete pojedinog radnog mjesta, osim za zanimanja koje HZZ klasificira kao jednostavna, primjerice: čistač, sobar, pomoćni konobar, pomoćni kuhar… Naposljetku, potrebno je priložiti ugovor o najmu ili dokaz o vlasništvu primjerenog smještaja ako ga poslodavac osigurava (pažnja - osiguravanje smještaja ne znači nužno i njegovo plaćanje od strane poslodavca). Pravilnik o primjerenom smještaju u ovom smislu tek treba biti donesen, a dotad će uvjeti biti podložni procjeni tijela koji odlučuju u procesu obrade zahtjeva za radnim dozvolama.

Jedna od novih odredbi koje su se poslodavci (s pravom?) bojali je davanje zadužnice za svaku izdanu radnu dozvolu. Radi se o tome da poslodavac odsad mora izdati i nadležnoj policijskoj postaji uručiti zadužnicu na iznos jedne prosječne hrvatske bruto plaće u protekloj kalendarskoj godini, a ta će zadužnica biti aktivirana u dva slučaja: ako radnik ne započne s radom temeljem izdane radne dozvole u roku predviđenim ugovorom o radu ili ako u istom roku poslodavac uruči otkaz tom radniku, a taj otkaz radnik nije skrivio, u roku od 3 mjeseca od početka rada tog radnika.

Olakšan boravak stranim radnicima, kao i promjena poslodavca i zanimanja

Dosad su državljani trećih zemalja, ukoliko im je istekla važeća dozvola za boravak i rad, bili (po sili zakona) prisiljeni napustiti prostor EGP-a ako u međuvremenu drugi poslodavac nije podnio zahtjev za dozvolom za boravak i rad. No, slovo se zakona u praksi pokazalo teško provedivim, poglavito u doba pandemije koronavirusa, stoga su nove izmjene i dopune predvidjele razdoblje moguće nezaposlenosti tih stranaca. Po novim odredbama, državljanin treće zemlje smije maksimalno 60 dana jednokratno ili višekratno biti nezaposlen unutar roka važenja za njega izdane radne dozvole te do 60 dana jednokratno ako nema važeću radnu dozvolu. No, mora biti prijavljen na kratkotrajni boravak, u suprotnom riskira prekršajnu kaznu. Navedeno, doduše, ne vrijedi za sezonske radnike. Ove će odredbe zasigurno značajno pridonijeti regulaciji tržišta rada u RH te smanjiti broj slučaja nezakonitih zapošljavanja. Međutim, istovremeno će se odbijati svi zahtjevi za radnim dozvolama gdje su prethodni rokovi premašeni ili ako je drugi poslodavac podnio zahtjev za nekog radnika, a ovaj već ima aktivan zahtjev u postupku kod prvog poslodavca.

Mnogi će se poslodavci, ali i radnici, razveseliti novim odredbama koje će pridonijeti fluktuaciji tržišta rada i prilagodbi novonastalim okolnostima kod pojedinih poslodavaca. Primjerice, stranac će smjeti raditi za poslodavca na svim lokacijama (unutar RH) gdje poslodavac obavlja svoju djelatnost, ako je to predviđeno i sklopljenim ugovorom o radu. Značajne su izmjene i olakšana promjena zanimanja kod istog poslodavca ako se radi o deficitarnim pozicijama, promjena poslodavca ako je državljanin treće zemlje neprekidno u RH dulje od godine dana te provođenje obje navedene promjene istovremeno. Za njih će biti dovoljno podnijeti zahtjev nadležnoj policijskoj postaji u roku od tri dana od nastupa novih okolnosti, a HZZ će izdati mišljenje na zahtjev MUP-a u roku od pet dana. Dakle, navedene promjene mogle bi biti omogućene i za manje od tjedan dana od podnošenja zahtjeva za njih! Radnici će i na sličan način moći podnijeti zahtjev za dodatnim radom kod drugog poslodavca, a sve prema propisima i mogućnostima predviđenim Zakonom o radu.

Važno je spomenuti i nekoliko odredbi koje se tiču rokova. Ako je za ulazak u RH državljaninu treće zemlje potrebna viza, imat će šest mjeseci od izdavanja radne dozvole da ostvari taj ulazak. Ako mu nije potrebna viza, zadan je rok od 30 dana. Zahtjev za ‘radnu’, odnosno ‘D’ vizu bit će moguće podnijeti tri umjesto dosadašnja dva mjeseca prije namjeravanog ulaska u RH, odnosno početka važenja radne dozvole. Jednom kad uđe u RH, stranac mora prijaviti privremeni boravak u roku od tri dana, a isti rok ima za prijavu promjena boravišta, odnosno adrese stanovanja. Međutim, ako svakodnevno ulazi i izlazi iz RH, a ima prebivalište i/ili boravište u nekoj trećoj zemlji, nije obvezan prijaviti privremeni boravak. Ta će odredba naročito biti od koristi za dnevne radne migrante iz, recimo, BiH ili Srbije. Naposljetku, bitno je spomenuti i da rok za ukidanje radne dozvole, odnosno dojavu o prestanku postojanja uvjeta za zapošljavanje državljana trećih zemalja je pet radnih dana, dok se zahtjev za produljenjem radne dozvole podnosi najmanje 30 dana prije isteka trenutno važeće dozvole.

Novosti kod plave karte EU-a, digitalnih nomada te hrvatskih iseljenika

Ključne promjene nastupile su i kod izdavanja EU plave karte, koja se odsad zove ‘Plava karta EU-a’. Osim spomenutog produljenja maksimalnog važenja s dvije na četiri godine, omogućeno je njeno izdavanje svim državljanima trećih zemalja sa završene tri godine visokog obrazovanja, umjesto dosadašnjih pet, odnosno ekvivalenta magisterija. Za ICT sektor također je nastupila novost - moći će ishoditi Plavu kartu EU-a i samo na temelju dokaza o najmanje trogodišnjem iskustvu u tom sektoru, a koje je stečeno u posljednjih sedam godina. Plava karta EU-a produljuje se najmanje 60 dana prije isteka važeće Plave karte. Nositelji ovog dokumenta obradovat će se i još lakšem pridruživanju članova svojih užih obitelji (supružnik i djeca). Naime, oni će, umjesto u diplomatskoj misiji, svoj zahtjev moći podnijeti i u nadležnoj policijskoj postaji prema mjestu boravka i rada nositelja Plave karte kojem se žele pridružiti. Ista odredba odsad vrijedi i za maloljetnu djecu supružnika-državljana trećih zemalja, a koji oboje borave i rade u Hrvatskoj.

Olakšana mobilnost te ostanak i rad u Hrvatskoj nastupila je i za digitalne nomade. Oni će tako moći, umjesto dosadašnjih godinu dana, boraviti u Hrvatskoj do 18 mjeseci neprekidno, uz moguće jedno produljenje unutar tog roka (no maksimalno trajanje neprekidnog boravka je 18 mjeseci). I dalje stoji odredba po kojoj digitalni nomadi svoj sljedeći zahtjev za boravak u Hrvatskoj mogu podnijeti tek nakon šest mjeseci od isteka navedenog roka od 18 mjeseci. Nova skupina kojoj je olakšan ulazak i rad u Hrvatskoj su hrvatsko iseljeništvo - povratnici i potomci hrvatskih iseljenika. Njima je dano pravo zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja bez dozvole boravka i rada ili sličnog dokumenta. Potomcima iseljenika bit će potrebna samo potvrda ministarstva nadležnog za demografiju i useljeništvo.

Nove prekršajne odredbe na snazi od 2026. godine

Ne želimo ovaj pregled završiti u negativnom tonu, no spomenimo kao upozorenje i nove, proširene prekršajne odredbe koje su predviđene ovim Izmjenama i dopunama. Primjerice, poslodavac-pravna osoba koja nezakonito zapošljava državljanina/e trećih zemalja bit će kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 10 000 do 20 000 EUR za svakog nezakonito zaposlenog stranca. Ako Vam takva odredba ne zvuči dovoljno prijeteće, možda biste trebali provjeriti i ostale! Ujedno, te su nove prekršajne odredbe jedine koje će na snagu stupiti tek 1.1.2026. godine.

Ako u ovom pregledu niste našli sve što Vas zanima uoči Vašeg novog zapošljavanja stranih radnika, s potpunim nam se povjerenjem obratite putem kontakt-forme ili direktno na mail: info@fortitude-recruitment.com te s nama započnite novo poglavlje vašeg još uspješnijeg poslovanja!